Popularni izraz koji se koristi za označavanje situacija, postupaka ili znakova koji upućuju na potencijalne probleme, rizike ili nepravilnosti u određenoj situaciji, okruženju ili osobi naziva se „red flag.“ To su uglavnom situacije za koje se smatra da su u suprotnosti s nekim moralnim, etičkim, osobnim ili poslovnim načelima.

Mladi zaposlenici unose sa sobom novi kulturološki mindset koji postavlja veći naglasak na moralna, osobna, etička i poslovna načela, a „red flag“ je samo jedan od popularnih termina kojim se koriste. On postaje sinonim za neresponzivnost, netransparentnost, kršenje radničkih prava, sukoba interesa, za ekološku neosviještenost, neetička ponašanja, bilo kakve oblike diskriminacije u poslovnom svijetu i slično.

Za nove generacije, identificiranje i reagiranje na red flag postalo je imperativ kako bi očuvali svoja moralna uvjerenja, a taj mindset samo ukazuje na evoluciju svijesti o važnosti etičkog poslovanja i postavljanju visokih standarda u radnom okruženju.

Ukratko ćemo istražiti kako se red flag kultura očituje u poslovnom okruženju te što možemo od nje naučiti, a kroz primjere možemo dočarati kako se moralna osjetljivost formira i manifestira u radnom okruženju.

Novije generacije poznate su po tome da su vrlo dobro informirane o svojim pravima i povezanim zakonskim regulativama, svjesne su što je prihvatljivo, a što nije u radnom okruženju. Isto tako, očekuju od poslodavaca da jasno komuniciraju o plaćama, napredovanjima i očekivanjima.

Kultura prijavljivanja nepravilnosti više nije tabu jer novije generacije sve su sklonije prijaviti nepravdu i kršenje radničkih prava. Ako se suoče s nepoštovanjem ili nepravdom ne libe se obratiti višim instancama unutar kompanije, a korištenje društvenih mreža kao alata za dijeljenje iskustva i upozorenja drugima jedna je od učestalih praksi borbe protiv nepravde.

U potrazi za poslom, presudna postaje korporativna kultura i etičke norme kompanije. Organizacije koje su na glasu da ignoriraju i toleriraju probleme mogu očekivati odljev talenata jer će zaposlenici preferirati kompanije koje promiču pozitivnu radnu kulturu. Ono što nove generacije očekuju su brze i konkretne akcije u rješavanju problema, a ne prazna obećanja. Zapravo, zahtijevaju od menadžmenta da preuzme odgovornost.

Možemo reći da nove generacije i njihova proaktivnost potiču organizacije na stvaranje pozitivne korporativne kulture koja promiče integritet, poštovanje i odgovornost. Kao rezultat, identificiranje i rješavanje tih situacija dovodi do povećanja angažmana jer se osjećaju podržano u promicanju vrijednosti u koje vjeruju.  Primjerice, situacija u kojoj se zaposlenik osjeća sigurno izražavati svoje zabrinutosti o neetičkom ponašanju unutar tvrtke rezultira poboljšanjem komunikacije i povjerenja unutar tima.

Međutim, to nekad može značiti i pretjeranu osjetljivost na određene situacije koje se mogu tumačiti na različite načine. Na primjer, neki zaposlenici mogu interpretirati uobičajene poslovne prakse kao “red flag” situacije zbog nedostatka razumijevanja konteksta ili poslovnih prioriteta. Sukobi između različitih vrijednosnih sustava unutar organizacije mogu dovesti do podjela i napetosti unutar radnog okruženja. Zato je važno osigurati ravnotežu između osjetljivosti na moralna pitanja i potrebe za praktičnim poslovnim odlukama kako bi se osiguralo da se svaka situacija pravilno procjenjuje i tretira. Primjerice, mlađi zaposlenici traže fleksibilnije radno vrijeme, dok stariji naglašavaju važnost prisutnosti u uredu što izaziva napetost koja se mora riješiti kompromisom, boljom komunikacijom i izgradnjom povjerenja.

Identificiranje “red flag” situacija važno je kako bi se moglo reagirati na potencijalne probleme ili rizike i poduzeti adekvatne mjere za očuvanje integriteta, povjerenja i uspjeha pojedinca ili organizacije. Vještina je uspjeti balansirati ovu osjetljivost s potrebom za razumijevanjem konteksta i postizanjem objektivnih odluka. Tim uravnoteženjem, svaka “red flag” situacija može biti tretirana na adekvatan i efikasan način, što osigurava održivu i pozitivnu korporativnu kulturu.

Razni primjeri iz prakse samo iznova dokazuju da proaktivnost zaposlenika dovodi do značajnih poboljšanja, ali  to zahtijeva pažljivo upravljanje različitim interesima i perspektivama unutar organizacije. Na taj način, organizacije stvaraju okruženje koje podržava i potiče zaposlenike da promiču vrijednosti u kojima vjeruju, a u isto vrijeme osiguravaju praktične i održive poslovne odluke.