Radna učinkovitost i učinak su ključni faktori uspjeha svake tvrtke, što se često prelama preko leđa zaposlenika. Preopterećenost radnim zadacima i prekovremeni sati su uobičajena posljedica pokušaja povećanja produktivnosti. No, je li to zaista dobro za poslovanje? Kako bismo odgovorili na to pitanje, bitno je razlikovati radnu učinkovitost od radnog vremena. Pa krenimo redom!

Nismo više u 20. stoljeću
Kako su se mijenjala vremena, mijenjale su se i tehnologije, poslovi, mindset tvrtki i zaposlenika, ali i sam pristup radu. Balans privatnog i poslovnog života postao je sve bitniji te sve više tvrtki prihvaća činjenicu da zaposlenik koji je prikovan od 8-16 za radni stol izvršava svoj posao, ali nije nužno učinkovit.

Ovdje dolazi do promjene paradigme. Naime, tvrtke koje stavljaju fokus na rezultate koje zaposlenici postižu umjesto na radno vrijeme, primjećuju veliko povećanje produktivnosti. Isprobavanje novih pristupa i stvaranje poticajnog radnog okruženja s mogućnošću fleksibilnog radnog vremena omogućava zaposlenicima najveću produktivnost, ali i slobodu upravljanja vlastitim vremenom i interesima. Fokus je, naravno, na zdravom balansu privatnog i poslovnog života.

Nitko nije produktivan 8 sati u komadu 5 dana zaredom
Fleksibilno radno vrijeme omogućava zaposlenicima da rade u skladu sa svojim životnim obvezama, a istovremeno im daje veću kontrolu nad vremenom koje troše na posao. Time smanjujemo pritisak i povećavamo produktivnost zaposlenika jer se mogu posvetiti svom poslu kada im to najbolje odgovara, a ne kada im je nametnuto.

U zadnje vrijeme sve češće možemo vidjeti i tvrtke koje uvode četverodnevni radni tjedan. Unatoč mišljenju da to nije dovoljno vremena za obaviti posao, dokazalo se upravo suprotno – zaposlenici koji raspolažu s manje radnih dana, ali s istom količinom obaveza, svoj će posao i dalje obaviti, ali će imati više vremena za sebe. Doduše, ovakav pothvat zahtjeva velike organizacijske promjene, ali ako se izvrši kvalitetno, obećava i izvrsne rezultate.

Više znanja i iskustva, manje vremena, isto novca
U poslovanju je bitno imati jasne ciljeve i mjere uspjeha kako bi se osiguralo da zaposlenici znaju što se od njih očekuje i kako će se njihov rad mjeriti. U tom kontekstu, važno je imati dobro definiran sustav upravljanja radnim učinkom koji će se temeljiti na kvaliteti i količini posla koji je obavljen, a ne na vremenu koje je utrošeno na posao.

To omogućava i zaposlenicima da pametnije upravljaju svojim vremenom i učinkom, ali i poslodavcima da mjere koji ciljevi su postignuti te da definiraju u koji dio poslovanja bi mogli
dodatno uložiti.

Imaj malo vjere u mene
Kao poslodavci, trebamo imati povjerenja u svoje zaposlenike da će obaviti posao na najbolji mogući način. Zato smo ih i zaposlili, zar ne? To što zaposlenik provodi 8 ili više sati u uredu ne znači ništa ako posao nije obavljen i kvaliteta rezultata je loša. Poslodavce zanima da se posao izvrši, a zaposleniku bismo trebali ostaviti slobodu kada i kako, ako je posao kvalitetno odrađen unutar roka.

Osim toga, fleksibilno radno vrijeme i pristup upravljanju radnim učinkom na temelju rezultata mogu privući nove i talentirane zaposlenike, što direktno može doprinijeti rastu i razvoju poslovanja.

Mi smo takva firma
Kako bi se povećala produktivnost i učinkovitost, potrebno je uspostaviti kulturu usmjerenosti na rezultate u tvrtki. To znači naglašavanje važnosti postizanja zajedničkih ciljeva umjesto pridržavanja strogog rasporeda radnog vremena. Zaposlenicima bi se trebalo dati više slobode i fleksibilnosti kako bi mogli raditi onda kada su najproduktivniji i kada se osjećaju najbolje. To može uključivati mogućnost rada od kuće ili fleksibilnijeg rasporeda radnog vremena.

Ne možeš me toliko malo platiti, koliko ja malo mogu raditi
Osim već navedenih pristupa povećavanju produktivnosti, uvođenje varijabilne plaće po učinku obuhvaća sustav nagrađivanja te produktivnosti. Uspostavljanjem definiranih KPI-eva za određeni uspjeh zaposleniku omogućava jasan i definiran cilj koji može ostvariti. Time tvrtka drži fiksne troškove pod kontrolom, a dio prihoda koju generira dobrim rezultatom usmjerava na svoje zaposlenike.

Kako bismo postigli povećanje produktivnosti, moramo prihvatiti da se radni učinak ne mjeri time koliko sati zaposlenik provede na radnom mjestu, nego koliko su motivirani i osnaženi za ostvarivanje određenih ciljeva tvrtke. Za to im, osim jasne slike, moramo osigurati i pristup pravim resursima, alatima i tehnologijama, ali i edukacijama potrebnim za rast i razvoj. Ulaganjem u svoje zaposlenike direktno ulažete u boljitak svog poslovanja.

Za kraj
Radno vrijeme nije metrika produktivnosti ili kvalitete rada, ono je okvir unutar kojeg se očekuje određena produktivnost i učinak. Zato bismo trebali preispitati svoje pristupe i fokusirati se na uspostavljanje kulture koja vrjednuje rezultat kao metriku, a okvir radnog vremena učiniti fleksibilnim. Kada se to postigne, zaposlenici će biti motivirani i produktivniji, a tvrtke će imati bolje rezultate.

Ne zaboravite, od 24 sata dnevno, 16 provodimo u budnom stanju, od čega polovicu provodimo na poslu. Život i obaveze ne pitaju za radno vrijeme, te je omogućavanje balansiranja radnog vremena i privatnog života budućnost poslovanja i uvažavanja zaposlenika!